Svaki trend se eventualno vrati. Gledamo ih kako se vraćaju skoro svaki dan. Vinil je bio mrtav, sad je postao hobby za mnoge. Analogni fotići stajali su u šupama do nedavno, a sada se prodaju za desetke eura jer svi pokušavaju uhvatit taj “nostalgični” trenutak u sadašnjosti. O trendu odjeće i obuće nemamo ni potrebu pričati, to već sve znate. No kakva je trenutačna situacija sa sadržajem?
RASPON PAŽNJE I RETENCIJA ključne su riječi koje oblikuju sadržaj koji konzumiramo. Svaki aspekt društvenih mreža koristi metodu “instant gratificationa” i nagrađuje svaki brzi scroll. Sažetost i dobar hook nagrađuje se povoljnom pozicijom unutar notornog algoritma. TikTok, Instagram Reels, YouTube Shorts — sve je napravljeno da te zadrži što dulje, kroz što kraći sadržaj. Logika iza ovoga vrlo je jednostavna: kratko je lako, kratko se dijeli, kratko generira klikove. Sve ostalo čini se kao da će završiti zaglavljeno u Limbu.
No, u realnosti, tržište je ipak kompetitivno, a pažnja nije ekskluzivna za short-form sadržaj. Brojevi govore suprotno od onoga što nam algoritmi sugeriraju. Publika se polako odmiče od doom-scrolla i bez kontekstnog sadržaja, a sve više traži nešto dublje, dulje i smislenije.
Trendovi se uvijek vraćaju
Promatrajte modu: trapez nogavice su bile "mrtve" dvadesetak godina pa su se 2010-ih Snapchatom i Instagramom vratile u centar pozornosti. Vinyl ploče su proglašene zastarjelima s dolaskom CD-a, a danas su to skupocjeni kolekcionarski predmeti s tržištem koje raste iz godine u godinu — globalna prodaja vinila porasla je 2023. godine za 14% i zadnju je godišnju rekordnu vrijednost zabilježila po 18. put zaredom od 2006.
Mediji funkcioniraju po istoj logici. Radio je, s dolaskom televizije, bio "gotov" (video killed the radio star). Internet je trebao ubiti sve od navedenog, a zapravo ništa od toga nije nestalo, već je sve adaptirano današnjoj sferi pažnje i medija.
Short-form sadržaj je eksplodirao 2020. godine s TikTokom i nije nikamo otišao. Ali long-form sadržaj — onaj od sat, dva, tri — tiho se vratio na vrh. I podcasteri koji su se "prilagođavali trendovima" tako što su skraćivali epizode, sada shvaćaju da su možda rezali krivu stvar.
Pažnja i preferencije, što istraživanja pokazuju?
Istraživanje 1: Nemojte miješati kratku pažnju i selektivnost publike!
Jedna od najcitiranijih tvrdnji u marketingu glasi kako je prosječna pažnja čovjeka svega 7-8 sekundi. ContentGrip iz 2026. jasno razlikuje kapacitet pažnje od selekcije pažnje: Gen Z ne pati od kratke pažnje, nego je selektivna u tome kako ju konzumira i kome ju daje. Ako sadržaj ponudi vrijednost, mladi gledatelji ostaju i kroz duge formate.
Ovo potvrđuje i akademski pregled literature iz 2025. (objavljen u International Journal of Communication and Educational Studies Applications) koji analizira studije o short-form videu i pažnji između 2019. i 2025. godine. Studija Alghamdija i Aljabra iz 2024. na uzorku od 200+ korisnika TikToka (prosječna dob ~23 godine) pokazala je negativnu korelaciju između vremena provedenog na TikToku i sposobnosti zadržavanja pažnje — no zaključak nije da su mladi nesposobni za duži sadržaj, već da su navučeni na kratke eksplozije dopamine koje im smanjuju toleranciju za sadržaj koji zahtijeva strpljenje i pažnju.
Ukratko: problem nije duljina sadržaja, nego njegova relevantnost. Pitanje je ako je to problem algoritma koji nam to nameće, ili je zapravo dovoljno relevantan sadržaj ali mi to ne želimo priznati?
Istraživanje 2: Podcast slušatelji preferiraju dugi format
Studija platforme Sirius, prema podacima koje navodi The Podcast Host, otkriva iznenađujući podatak: 76% podcast slušatelja preferira duži sadržaj, u usporedbi s 34% koji preferiraju kratki format. Osim toga, ista studija pokazuje da dugi format privlači najlojalnije slušatelje — čak 69% slušatelja long-form podcasta sluša podcaste 6 ili više godina.
Nije teško razumjeti zašto. Dugi razgovor gradi intimnost. Slušatelj upozna host, razumije kontekst, pamti detalje. Kratki podcast isporuči informaciju — dugi podcast gradi odnos, ili?
Istraživanje 3: Više od pola podcast slušatelja voli epizode od 30 do 60 minuta
Stripped Media-in izvještaj o trendovima u podcastingu za 2024. godinu pokazuje da 50,4% slušatelja preferira epizode od 30 do 60 minuta — što je daleko od "što kraće, to bolje" narativa koji dominira razgovorima o digitalnom marketingu. Uz to, čak 83,7% sluša podcast zbog zabave, a 68,3% zbog edukacije — što jasno govori da publika dolazi s namjerom i strpljenjem.
Primjer iz prakse: SubwayTakes
Možda ste već upoznati s ovim kreatorom, a možda ste i vidjeli kopije istoga negdje na internetu. Kareem Rahma pokrenuo je SubwayTakes 2023. godine — format u kojemu intervjuira prolaznike, ali i poznate ljude na njujorškom metrou, koristeći MetroCard s prikačenim mikrofonom. Toliko jednostavno. Epizode su trajale sekunde do maksimalno minutu-dvije. Format je eksplodirao: više od dva milijuna pratitelja na Instagramu, intervjui s Kamalom Harris, Charli xcx, FKA twigs, Jane Goodall...
Iako nemamo specifične brojke pregleda na ovim videima, broj likeova (od 50 pa sve do par sto tisuća likeova) indicira nam koliko ljudi zapravo gleda ove videe na TikToku i Instagramu.
Osim originalno kratkog razgovora koji je glavna atrakcija ovog sadržaja, postoji i long-form verzija istog koncepta: gost dolazi, brani svoju "kontroverznu" tezu, razgovor se razvija i traje 30-ak minuta i više. U biti, sadržaj na društvenim mrežama skraćen je od punog razgovora i plasiran kao hook, a u stvarnosti je cijeli sadržaj na platformama poput Youtubea, Spotifya i ostalih gdje regularno skuplja stotine tisuća viewova. Možda Vam se ne čini puno naspram milijunskih pregleda na društvenim mrežama, no da Vas aktivno sluša 500,000 ljudi, biste li bili zadovoljni?
Završit ćemo s isječkom iz njegovog intervjua za Rolling Stone: "Nakon dvije godine i 300 videa od 90 sekundi, pitao sam se: kako ovo mogu sebi učiniti zanimljivijim? Kako mogu proširiti svemir?" — i odgovor je bio: ide dulje.
Zašto ekskluzivnost jednoga, a ignoriranje drugoga?
Postoji jedan manje-vidljivi razlog zbog kojega se long-form vraća upravo sada: burnout od doom-scrolla.
Publika koja već godinama konzumira beskrajne feedove kratkih videa polako se iscrpila. Kratki sadržaj bez konteksta, bez zaključka, bez kontinuiteta i bez čistog pravca dovodi do eventualnog zasićenja. Jedna od podcasterki citiranih u The Podcast Hostu to je sažela ovako: "Antitrend short-formu je biti prisutan kroz dugi razgovor. Ne samo da bi naučio, nego da bi se povezao — trebamo slušati potpuno razvijene ideje i rigorozan dijalog."
Lex Fridman je 2024. snimio epizodu s Elonom Muskom koja je trajala gotovo devet sati. Steven Bartlett je s Andrewom Hubermanom razgovarao četiri sata. Acquired podcast redovito objavljuje epizode od tri do četiri sata i opisuje ih kao "razgovorne audio knjige".
Nešto se da izvući iz svega navedenog: publika koja želi dubinu, naći će je i platiti joj pažnjom.
Što to znači za vaš sadržaj?
Poruka koju želimo da izvučete nije "malo skrati" ni "malo oduži" jer oboje može živjeti zajedno — poruka je: nemojte se brinuti o trendovima i gdje će oni ići, pratite svoj osjećaj i svoju publiku.
